Dvije najveće rijeke na teritoriji Glavnog grada Podgorice su Zeta i Morača.
Rijeka Zeta je desna pritoka rijeke Morače i po veličini svog sliva je velika rijeka. Rijeka Zeta teče kroz Bjelopavlićku ravnicu većinom kao ravničarska rijeka sa karakterističnim meandrima. Rijeka Morača je najveća rijeka u Zetskoj ravnici i pritoka Skadarskog jezera. U svom sjevernom dijelu toka, Morača je brza planinska rijeka, koja probija kanjon sjeverno od Podgorice. Po spajanju sa svojom najvećom pritokom, rijekom Zetom, Morača ulazi u „Zetsku ravnicu“ i teče ovim dijelom Crne Gore do svog ušća u Skadarsko jezero. Trenutno stanje rijeke Zete Posljednji podaci iz državnog monitoringa o hemijskom i ekološkom statusu kvaliteta vode rijeke Zete ukazuju na uglavnom umjeren-dobar kvalitet vode. Analiza je sprovedena na dvije mjerne tačke, čiji su rezultati prikazani na priloženom grafikonu.
Zaključak je da je stanje kvaliteta vode povoljnije u gornjem toku rijeke Zete, posebno što se tiče ekoloških parametara fitobentosa i markozoobentosa. Ovo je posljedica manje ugroženosti početnog dijela toka zbog depopulacije. Nasuprot tome, donji dio toka je izložen većem riziku zbog nekontrolisanog korišćenja resursa, naseljavanja stanovništva te razvoja intenzivne poljoprivredne proizvodnje, farmi i industrijskih objekata. Trenutno stanje rijeke Morače Posljednji podaci iz državnog monitoringa o hemijskom i ekološkom statusu kvaliteta vode rijeke Morače ukazuju na značajne varijacije stanja u različitim zonama mjernih tačaka vodotoka.
Analiza koja je bila predvidjena kao projektna aktivnost na projektu “RP Map” sprovedena je na tri mjerna mjesta, čiji su rezultati prikazani na priloženom grafikonu. Na osnovu prikazanih rezultata mjerenja ekoloških i hemijskih parametara, zaključuje se da je stanje toka rijeke Morače značajno povoljnije u gornjem dijelu (stanica Pernica), dok se stanje pogoršava nizvodno duž toka rijeke. U donjem dijelu toka rijeke Morače, primijećeni su lošiji rezultati kada su u pitanju hemijski i biološki pokazatelji. Konkretno, loše stanje mikrozoobentosa obično ukazuje na probleme poput zagađenja vode, što može biti rezultat povećane koncentracije zagađivača poput hemikalija, otpadnih voda ili industrijskih otpadaka, ali i fizičke degradacije habitata. Na osnovu prikazanog stanja rijeka Zete i Morače, primjećuje se da se zagađenje ovih rijeka uglavnom javlja u naseljenim dijelovima Glavnog grada. To ukazuje da zagađenje potiče od antropogenih faktora, kao što su npr. ispuštanje otpadnih voda i formiranje divljih deponija duž korita ovih rijeka. Stoga je neophodno hitno preduzeti mjere kako bi se zaustavilo dalje pogoršanje stanja i spriječile katastrofalne posljedice, uključujući potpuno uništenje pojedinih ekosistema ovih dviju značajnih crnogorskih rijeka. Prvi korak u tom procesu predstavlja identifikacija što većeg broja potencijalnih zagađivača koji doprinose pogoršanju kvaliteta vode i životnog okruženja.
U skladu s tim, realizacija projekta “RP MAP” (River Pollution Map) od velikog je značaja, jer prije svega omogućuje detaljno mapiranje ključnih izvora zagađenja, a samim tim daje i polaznu osnovu u planiranju i preduzimanju mjera sanacije postojećih zagađenja, te istovremeno doprinosi preventivnim mjerama za sprječavanje daljeg zagađenja ovih rijeka.